loading

Poligon Benkovac

Opće informacije o poligonu

Poligon se nalazi na otvorenom prostoru, površine 10.000 m2. Namijenjen je za testiranje i evaluaciju ručnih sustava detekcije, robotskih sustava, sustava na vozilima i na bespilotnim letjelicama te bioloških metoda detekcije.

  • 1000 mina ukopano 2000. godine.
  • Tri različite vrste zemljišta
  • Uredski prostor veličine 35m 2.

Posebna ograničenja

Radno vrijeme: Bez ograničenja
Napomena: Najava korištenja poligona najmanje 30 dana unaprijed
Uporaba eksploziva: dopušten je rad s eksplozivom ali ne i njegovo aktiviranje. Uporaba sredstava za paljenje i bojevih upaljača za mine nije dopuštena
Dozvola za ulazak: Ulaz dopušten samo uz pratnju osoblja HCR-CTRO-a
Napomena: Na poligonu se mogu nalaziti samo osobe evidentirane prije ulaska.

Logistika

Radionica: Ne postoji na poligonu, ali usluga se može osigurati na zahtjev.
Dostupna infrastruktura:
Struja: 220V
Gorivo: Ne
Voda: Da
Komprimirani zrak: Ne
Kantina: Ne
Udaljenosti: Hotel: 20 km (Biograd), 30 km (Zadar)
Željeznička stanica: 3 km (Benkovac)
Zračna luka: 25 km (Zadar), 110 km (Split)
Pomorska luka: 30 km (Zadar)

Opis

Uvod
Ispitni poligon i oprema na njemu vlasništvo su HCR-CTRO d.o.o.

Poligon je uspostavljen 2000. godine u svrhu testiranja ručnih sustava za detekciju mina i sustava na vozilima. Razvojem novih tehnologija, na poligonu testiramo i robotska vozila, bološke metode detekcije, senzore eksploziva i sustave detekcije iz zraka.

Ispitne trase/područja
Poligon je podijeljen na 47 redova.

1. Redovi za slijepo ispitivanje (39 redova): 47 m dužine, 1 m širine, mine su ukopane na dubini od 5 do 27 cm. udaljenost izmedu redova iznosi 3 m. Redovi su podijeljeni u kvadrate velicine 1×1 m, a njihove su krajnje točke obilježene. Udaljenost od 3 m između redova dovoljna je da se spriječi ometanje objekata iz susjednog reda, odnosno da se omogući prolaz vozila. Oko ograde poligona nalazi se zona široka 3 m, a na dijelu poligona kod ulaza je zona široka 8m, tu je postavljen objekt i predviđen prostor za pripremu i obuku.

2. Redovi za obuku i ispitivanje s poznatim lokacijama mina (8 redova):
Tri vrste zemljišta:
2 reda: – zemlja iz Obrovca – nekooperativno tlo
2 reda: – zemlja iz Siska – kooperativno/neutralno tlo
4 reda: – lokalno zemljište s poligona – nekooperativno i heterogeno

Vremenski uvjeti na ovom podrucju osiguravaju maksimalno iskorištavanje referentnog poligona tijekom cijele godine. Snijega i smrzavanja tla praktički i nema, a kiša pada rijetko i kraće nego u drugim područjima.

Mete
Na ovom dijelu poligona ukopano je 810 mina, 449 lažnih objekata (metal), a 457 kvadrata je prazno.

U redove, odnosno u kvadrate ukopane su sljedeće vrste mina:
– Protuoklopne: TMM-1, TMA-1A, TMA-2A, TMA-3, TMA-4, TMA-5, TMRP-6
– Protupješačke: PMA-1A, PMA-2, PMA-3, PMR-2A/2AS, PMR-3, PROM-1

Za obuku i ispitivanje za ove redove osigurane su sljedeće vrste mine:
– Protuoklopne: TMM-1, TMA-3, TMA-4, TMRP-6.
– Protupješačke: PMA-1A, PMA-2, PMA-3, PROM-1.

Za potrebe korisnika poligona moguće je osigurati i druge vrste mina.

Dodatna oprema
Na poligonu se nalazi meteorološka stanica

Osiguranje
Poligon je zaštićen ogradom i alarmnim sustavom 24 sata na dan.

Završena, tekuća i planirana testiranja

Završena testiranja

  • Testiranje pouzdanosti detektora metala, proveo ga je BAM (Savezni institut za istraživanje i testiranje materijala, SR Njemačka) 2003. i 2005. godine.
  • Demonstracija rada CEIA-nih detektora metala, provedeno na zahtjev tvrtke AKD Mungos.
  • ispitivanje tehnickih karakteristika detektora metala koje koristi HCR.
  • u veljači i ožujku 2006. godine – ispitivanje japanskih robotskih vozila i dualnih senzora za detekciju mina (Mine Hunter Vehicle -MHV1 i MHV-2, Gryphon, ALIS)
  • u rujnu 2006. godine – projekt STEMD – Sustavno testiranje i evaluacija detektora metala najzastupljenijih u regiji jugoistočne Europe u suradnji s BAM-om (Njemački Savezni institut za ispitivanje i istraživanje metala)
  • u listopadu 2006. godine: ispitivanje skenera za razminiranje u suradnji s Fraunhofer Institutom iz Savezne Republike Njemačke, u sklopu projekta HUMIN/MD
  • u listopadu 2007. godine provedeno je ispitivanje japanskih dualnih senzora ALIS (Advanced Landmine Imaging System) i Gryphon + LAMDAR IV
  • 2009. – uporaba pčela u detekciji mina: pasivna metoda – uzimanje uzoraka iz košnica.
  • od 2012. do 2015. – projekt TIRAMISU u okviru FP7 Euorpske unije
  • 2014. do 2018. – ispitivanja sveučilišta u Manchesteru
  • 2016. do 2019. – Sveučilište u St. Andrewsu
  • 2018. i 2019. – Fakultet elektrotehnike i računalstva, Sveučilište u Zagrebu – istraživanje i razvoj detektora metala, terenska ispitivanja
  • 2019. SeaTerra GmbH – ispitivanje sustava izviđanja pomoću drona
  • 2017. - 2021. - NATO SPS projekt Biološka metoda (pčele) za detekciju eksploziva
  • 2022. - Ispitivanje GPR sustava na bespilotnoj letjelici tvrtke KONTUR
  • 2022. - Ispitivanje zrakoplovnog sustava za detekciju mina MineKafon
  • 2023. - Ispitivanje magnetometra tvrtke SENSYS